Jòdi-a, 21 septanm, sé jou éti an grangrek Matinik fet. Sa té nan lanné 1928. An grangrek, an matjè, an kréyatè lékol (l'IME) ek an militan politik.
Moun-tala sé Edouard GLISSANT. Adan fondok lakanpay-tala, i lévé épi manman'y ki té ka djoubaké nan chan kann, san pies papa, adan an kalté lanmizè éti nou pé pa imajinen. Epi an jou, manman'y anni désidé pwan'y annba bra'y ek désann a pié jik nan komin Lanmanten pou té sa trapé an lot travay. "Anba bra'y konsidiré man té an fizi", GLISSANT matjé, davwè i té za long, i té za grandè an pié-koko pou an jenn manmay. Ek lè i vini gran, i té ni pres 2 met wotè.
GLISSANT pa janmen viré do ba koté-a éti i né a. Okontrè, i té fiè montré moun koté-tala ek vié mazi-a koté pèsonn pa té ka rété adan'y lan ankò. Epi, anmizi-anmizi, tan-an fè travay-li : i koumansé déchèpiyé ti kay-la. Zeb ek piébwa koumansé lévé andidan'y pou fini pa kouvè'y toutafetman. Jòdi-jou, disparet pwan vié mazi-tala men lè ou kay koté-a i té yé a, ou blijé risanti an bagay, konsidiré an prézans, an lespri, ki la, ki, li, pé ké janmen pwan lavol.
Si zot wè ni an moun ki pòté wo non Matinik atravè linivè, sé Edouard GLISSANT. Menm manniè kon Aimé CESAIRE ek Frantz FANON. Sé gras a sé twa gran Neg-tala ki moun konnet ti zizing péyi-nou an pres tout koté aloski ou pa ka menm wè'y asou an kat. Malérezman, nou rivé adan an lépok éti fè sik, vréyé monté, jouré ek akizé san pwan tan katjilé vini konpowtasion nowmal nou. An lépok éti lévé lanmen pou montré tjok-ou pli pòtalan ki pwan tan katjilé an manniè sérié.
Lonnè ek respé ba Met Edwa !
En tant qu'ancien flic Uncle Tom dévoué au colonialisme, nul ne doute que tu t'y connais en "puni Lire la suite
...les occupants de ces bateaux étaient des Antillais ? Lire la suite
...qu'ils tous archivés à la Bibliothèque Schoelcher et aux Archives territoriales ! Lire la suite
Ce personnage valide et en bonne santé (pas mentale mais ça c'est un autre problème ) promet main Lire la suite
...la vie est chère .
Evidemment .
...sé sèlman yonndé moun ki kay konpwann, pas* majorité sé moun-la ki sòti Matinik, Lagwadloup, G Lire la suite
...sé sèlman yonndé moun ki kay konpwann, pas* majorité sé moun-la ki sòti Matinik, Lagwadloup, G Lire la suite
Mais, y avait - il vraiment 1000 bateaux en même temps sur l'eau? Lire la suite
Des souvenirs qui remontent....On essayait de ne rater aucun numéro. Lire la suite
Tout comme les Iraniens ,il y a eu déjà par le passé des victimes illustres du racisme
Lire la suite