Omwens adan an pak atraksion, an dinozò ka sèvi an bagay.
I ka pèmet anmizé timanmay ek délè, apwann granmoun dé sèten bagay yo pa té konnet asou zannimo pré-istorik la yo ka kriyé dinozò a. Men, lè sé adan lavi politik, social oben kiltirel ou ka wè dinozò paret, sa riditjil kité riditjil ka alé.
Sé kontel sé ansien dépité Matinik la ki, olié yo rété adan EHPAD-yo, pibliyé an let pou mandé ki ansien politisien kon yo ek nouvo politisien sanblé pou sa gadé-wè ki manniè yo pé touvé an mannniè pou rézoud bankoulélé-a péyi-nou a adan'y lan dépi 3 mwa. Yo ka di an plis ki yo ka soutienn konba kont lavi chè-a mé ki yo ka konnanen violans ek minas kont sé éli-a. BANN KOMIK KI ZOT YE ! Zot ka fè wol ki zot pa sav poutji nouvo jénérasion rivé ka mandé 2 bagay :
. yonn ki kouyon : mété pri machandiz menm pri Matinik ek an Fwans.
. dézienm-la ki kontradiktwè ki manniè an moun pé di kò'y "Afro-Caribéen" ek sel rev-li sé viv menm-parey ki an "Gaulois" ?
Sé zot sé ansien dépité-a ki lotè sa davwè zot pa fouté an tjou-patat pou ba lajénes an larel ek an lespwa ba Matinik. Sel bagay zot té konnet sé té palé bel pawol adan lé média ek trapé pasé 7.000 éwo manda chak mwa. Zot pa janmen éséyé wouvè an chimen nef ba Matinik, an chimen ki té ké mennen nou asou ta laresponsabilité. Ek mi anvwala sa pété nan djel-zot atjelman ek zot konpwannn zot pé sanblé pou sa touvé an solision. Lè zot té jenn, zot pa touvé pa yonn ek sé atjelman, lè sèten adan zot adan dé EHPAD, ki zot ké kabap touvé an limiè ba Matinik.
Tjiiip ! Ay fwoté bouden-zot !
Dènié kèsion-an ka ba nou an lanmen pou réponn sé dé-tala avan'y lan.
Lire la suiteIl y a eu, dès la fin du 19è siècle, un mouvement de revendication autonomiste dans quasiment tou Lire la suite
Le cas de la GRANDE-BRETAGNE mérite d'être pris en compte(SAINTE-LUCIE, DOMINIQUE).
Lire la suite...rendent caduc le laïus qui les précède. Lire la suite
...La France de de Gaulle-Debré-Foccart a choisi l’option de l’indépendance des pays d’Afrique su Lire la suite