Menmsi ni grannonm ka monté moto, nous plis ki sav ki laplipa moun ka sèvi zouti déplasman-tala, sé moun ki jenn kivédi ant 16 ek 35 lanné.
Lè nou ka fè tan jété an zié asou konmen moun ki ped lavi-yo nan lanné 2020 tala asou moto, nou ka konstaté ki yo za a 14. Kivédi lanné-a poko menm bout pis mwa désanm fini koumansé, men ni omwens 1 moun ki pwan fè abò moto chak mwa.
Pou an popilasion ki piti kon ta Matinik la, 1 moun chak mwa__soutou an jenn moun !__, sé anlo. Sé anpil menm. Sé twop an tout fason. Sa ki pli red-la, sé ki sé jenn moun-tala, sé yich pep-la, yich travayè, sé pa titjap (ti-boujwa) oben gwotjap. Sé tibolonm ki ka chaché djoubak (travay), ki ka fè djob oben ki fini trapé an ti travay ek ki poko ni sifizanman lajan pou sa genyen an loto. Yich titjap ek gwotjap pa ni poblenm-tala : let poko fini koulé an nen-yo, ki paran-yo za ka prété yo oben ba yo an lanmonné pou ni an loto, menmsi pli souvan ki rarman, sé an loto dokazion.
Popilasion Matinik ka vini pli vié chak lanné ka pasé. Ni trant lanné di sa, nou té ni 400.000 moun ek jòdi-a, nou chapé-désann a 380.000 moun. Dayè, si sé pa té pou moun-andéwò kon Sent-Lisien, Dominitjen, Ayisien, Panyol kisasayésa..., té ké za ni anchay lékol-nennenn (lékol matènel) ek lékol primè ki té ké za fèmen adan dé sèten kartié Fodfwans ek Lanmanten. Abo sé moun-andéwò-tala ka fè yich, sa pa sifizan pou pèmet popilasion-nou an viré pwan fos. Silon dé sèten démograf, nan lanné 2050, popilasion Matinik ké dédjeldésann (dégrengolé) a 350.000 moun.
Yich titjap ek gwotjap ka pati fè létid lot bò dlo ek bon enpé adan yo pa ka déviré Matinik, sof pou fè an ti vakans. Ni anlo yich pep-la ki ka émigré an Fwans tou davwè (paskè) yo pa ka jwenn pies travay isiya. Lè ou ajouté jenn moun ki ka ped lavi-yo abò moto, nou blijé wè ki Matinik kon an panyen éti ou ka chayé dlo épi'y. Sé divini'y toubannman ki minasé ! Sa bien bel tou lé jou wouvè "France-Antilles" ek wè artik asou moun ki ni 100 lanné anlè tet-yo, men ou pa ka konstwi an péyi épi anni ki viékò. Fok ni jenn moun !
Léta za fè tout lalté bagay pou sa frennen zafè aksidan moto-tala, men fok rikonnet ki sa pa djè ka ba'y pies rézilta ki sérié. Sa pa pèmet anmwennzi (diminié) kantité jenn nonm ka mò abò moto. Kidonk sel bagay ki rété pou fè, sé pétet pwan moto-a anba an kondiktè dépi yo tjenbé'y ka woulé gran balan. Mété moto-a lafouryè ! Tou lé jou asou lawout, nou ka wè mota ka fè siyak kontel moun foudok ant sé loto-a.
Sa pé pa kontinié kon sa !
...à mon humble avis c’est mieux que les jours précédents. Lire la suite
...n'ont pas l'habitude de se promener en forêt. Ni les Rachid ou Babacar ! Lire la suite
..les intellectuels antillais qui permettront d'esquisser des pistes de sortie du marasme ambiant Lire la suite
ERRATUM : JE voulais dire "Cet article APPUIE VOIRE TAPE là où ça fait mal"... Lire la suite
Je n'ai entendu que le message qui utilise le prenom Soraya, du moins sur les radios du service p Lire la suite
...mais il est imminent. Lire la suite
Les crachent sur les musulmans chez eux, mais les utilisent ailleurs pour tuer, assassiner Lire la suite
Albè comme beaucoup d autres gardent le mensonge des blancs pour vérité sur
Lire la suite
... vous êtes complètement à côté de la plaque. Lire la suite
Ce sont LES FAITS qui ont raison, pas moi ! Lire la suite